Video gallery

PODCAST Literature breaking barriers

📚 🎙️📖 Poslušajte intrigantan razgovor o “Književnosti koja uključuje” u novom podcastu projekta “Književnost i svijet koji se mijenja”. Prevoditeljica Daria Lazić i novinar Srđan Sandić istražuju teme Balkana i kolektivnih trauma kroz romane Bolla Pajtima Statovcija i Sjonov Moonstone. Moderatorica podcasta, novinarka Karmela Devčić, vodila je razgovor o ova dva izvanredna djela koja su dio EU projekta “Književnost i svijet koji se mijenja”, potpomognutog programom Kreativna Europa. Ovaj projekt donosi deset književnih remek-djela fokusiranih na pitanja pandemije, rata, klimatskih promjena te ravnopravnosti. Projekt je tematski podijeljen na dvije glavne okosnice: KNJIŽEVNOST PIŠE ZELENO i KNJIŽEVNOST KOJA UKLJUČUJE. Saznajte kako ova književnost može potaknuti rasprave i pomoći nam suočiti se s promjenama u svijetu oko nas. 

🌍 U ovim nesigurnim vremenima pandemije, rata, ekonomskih potresa, obeshrabrujućih izvješća o (ne)ravnopravnosti spolova ili statusa LGBT zajednice u Republici Hrvatskoj, odlučili smo u našoj biblioteci “Književnost koja uključuje” objaviti knjige koje progovaraju o ovim gorućim pitanjima današnjega svijeta i naše zemlje.

📌 Roman Bolla Pajtima Statovcija (preveo Boris Vidović), finskog autora porijeklom s Kosova i jednog od najcjenjenijih suvremenih europskih autora mlađe generacije, dobitnik je Finlandije, najprestižnije književne nagrade u Finskoj. On prikazuje dvojicu muškaraca koji se bore s prihvaćanjem svojeg seksualnog identiteta i podjela zbog nacionalne pripadnosti u patrijarhalnoj zajednici Kosova, zahvaćenoj ratom između njihovih dviju nacija: albanske i srpske.

👉 https://www.vbz.hr/book/bolla/

📌 Mjesečev kamen: Dječak koji to nikad nije bio (prevela Tatjana Latinović) islandskog pisca Sjóna priča je o Reykjaviku 1918. godine zahvaćenom pandemijom španjolske gripe i gay mladiću Mániju u vrijeme kada je biti gay bilo nezamislivo. Jedno od važnih pitanja koje romana otvara jest da društveni prezir i odbacivanje onih koji su drugačiji mogu biti opasni i smrtonosni kao i sam biološki virus.

👉 https://www.vbz.hr/book/mjesecev-kamen-djecak-koji-nikad-nije-postojao/

📖 #KnjiževnostEU #KreativnaEuropa #CreativeEurope4Books #creativeeurope #CreativeEurope #creativeeuropedesk #književnostpišezeleno #književnostkojauključuje #književnostisvijetkojisemijenja

 

PODCAST Literature goes green

🌍 Uronite u svijet ekološke književnosti u novom podcastu “Književnost piše zeleno”. Glazbenik i putopisac Hrvoje Rupčić razgovara s voditeljicom Karmelom Devčić o svom novom putopisu Putešestvije iz Turkestana (motoristička avantura na Putu svile).

🏍️ Jedan motocikl, dva jahača, 12 država, 15.000 kilometra, a sve u 12 dana. Sukus je to nove avanture Hrvoje Rupčića, najboljeg perkusioniste među putopiscima. Ovaj put on i njegova Mama Juanita zaputili su se (i vratili) iz Turkestana, područja središnje Azije o kojem znanje nacije blijedi kad se iscrpe odrednice da je tu prolazio legendarni Put svile, da je njime hodio Marko Polo. O tome što se tamo uistinu zbiva, i kako su u taj jedan stan, stali drugi stanovi: primjerice, KAZAHSTAN – KIRGISTAN – TADŽIKISTAN – UZBEKISTAN pročitajte u najnovijim Hrvojevim putešestvijama na dva kotača. 

🌍📚 #KnjiževnostPišeZeleno #EkološkaKnjiževnost
#CreativeEurope4Books
 #creativeeurope #CreativeEurope #creativeeuropedesk #književnostpišezeleno #književnostkojauključuje #književnostisvijetkojisemijenja

📚 V.B.Z.-ova biblioteka „Književnost piše zeleno“, dio naše EU biblioteke „Književnost i svijet koji se mijenja“, posebnu pažnju pridaje knjigama koje postavljaju važna pitanja o klimatskim promjenama i ekološkim temama. Biblioteka „Književnost piše zeleno“ sadrži sljedeće tri bitne i aktualne knjige koje se izravno bave posljedicama klimatskih promjena.

📌 Kultni francuski postapokaliptični grafički roman Snowpiercer (prevela Petra Matić), objavljen 1980-ih, prikazuje Zemlju u budućnosti kao smrznutu pustoš i njezino preostalo stanovništvo koje putuje vlakom. Čak i među preživjelima postoji društvena hijerarhija: oni bogati putuju udobno u prednjim vagonima, dok su ostali, u nehumanim uvjetima, nagurani u stražnjem dijelu vlaka. Autor teksta Benjamin Legrand gostovao je na festivalu Vrisak u Rijeci 2022. godine te smo iz prve ruke mogli saznati više o važnosti ovoga stripa i njegove hvaljene holivudske ekranizacije.

👉 https://www.vbz.hr/book/snjegolomac/

 

📌 Roman Moving horizon (prevela Snježana Husić) talijanskog autora Danielea Del Giudicea dobitnik je Nagrade Europske unije za književnost. Oda je to Antarktici, posljednjoj „terri incogniti“ na planetu. Knjiga čitatelja uvlači u gotovo nadrealni krajolik koji naizgled ujedinjuje sve što postoji, koji je početak i kraj svega – jer to je netaknuta Priroda.

👉 https://www.vbz.hr/book/pomicni-horizont/

 

📌 Sjećanje vode (prevela Kristina Špehar-Vuković), nagrađivani roman finske autorice Emmi Itäranta, djelo je spekulativne eko-fikcije. To je jedan od najutjecajnijih romana za mlade iz područja klimatske fikcije objavljenih u ovom stoljeću i postavlja pitanja o odrastanju u svijetu budućnosti promijenjenom klimatskom krizom, u kojem više nema vode. Autorica Emmi Itäranta također je gostovala na festivalu Vrisak u Rijeci 2023. godine, a u svojim nastupima i intervjuima naglasila je kako su klimatske promjene posljedice naših odluka. 

 👉 https://www.vbz.hr/book/sjecanje-vode/

The Power of Literature in the Changing World

Projekt „Književnost i svijet koji se mijenja“, koji izdavač V.B.Z. provodi pod pokroviteljstvom programa Kreativna Europa Europske unije, obuhvaća objavljivanje i promoviranje deset visokokvalitetnih romana i stripova europskih i hrvatskih autora. Projekt je tematski podijeljen na dvije glavne okosnice: KNJIŽEVNOST PIŠE ZELENO i KNJIŽEVNOST KOJA UKLJUČUJE. Jedan od ciljeva projekta promocija je hrvatske književnosti u inozemstvu pa će u okviru projekta V.B.Z. nastaviti dobru praksu, već započetu prijašnjom suradnjom s Kreativnom Europom, i objaviti dva hrvatska romana na stranim tržištima u suradnji s britanskim izdavačem Istros Books i talijansko-austrijskim Folio Verlagom.

In these uncertain times of pandemics, war, climate change, economic turmoil, discouraging reports on gender (in)equality or status of LGBT population in Croatia, we have decided to publish books that address these burning issues of today's world and our country.

All ten literary works included in the project problematize some of the European Union's priority issues (themes of environmental crisis, diversity and inclusion, and gender equality). Award-winning literary works and comics are being translated, and the choice of authors reflects the overall theme of gender balance. The project aims to increase the visibility of translators whose names are on the book's cover, and translators also participate in promotions and other promotional activities.

One of the main promotional platforms of the project is the literary festival Vrisak, where authors and translators from the project are guests. Special attention will be paid to digital promotion: promotions will be broadcast live on social media and promoted through podcasts. To emphasize the importance of environmental awareness and increase the project's visibility and message, books are printed on eco-friendly paper.

BOLLA

Pajtim Statovci – Bolla

Roman Bolla Pajtima Statovcija, finskog pisca porijeklom s Kosova, epska je i istovremeno lirska, u „veliku povijest“ uronjena i vrlo intimna priča o ljubavi. Kao i autorov nasljednom traumom obilježen život, ona počinje na Balkanu, usred jednog od već četvrt i više stoljeća starih ratova čije su rane mjestimice još uvijek
svježe, miješajući kolektivno i političko s najdublje osobnim na nerazlučiv način.

The love story at its core is transgressive in every way within its own context: it binds the protagonists with invisible chains that sometimes border on shackles, connecting two students from Pristina - a Serb and a Kosovar - with unfathomable consequences – just before the war, in its whirlwind and aftermath, during a time of scars and wounds. However, this is not a sweet saga of love that transcends gender, national, religious, and other boundaries. Both characters are deeply conditioned by their own past, and their inability to fully surrender to this love will result in two completely different fates, on the edge or at the very heart of crime.

Bolla – riječ za čudovište iz priča i društvenog izopćenika – slika je istovremeno tranzicijskog Kosova i emigrantske egzistencije u uređenoj dalekoj zemlji, skica za reproduciranje duboko ukorijenjenih stereotipa, i okvirnom bajkom ili fantazmagorijom osvijetljena alegorija onog najljudskijeg u nama: u njegovim najsvjetlijim i još više onim najtamnijim tonalitetima.

O autoru

Pajtim Statovci (1990.) jedan je od najvažnijih finskih pisaca mlađe generacije. Porijeklom je s Kosova. Studirao je komparativnu književnost na Sveučilištu u Helsinkiju, a potom i dramaturgiju (scenaristiku) na Fakultetu za umjetnost, dizajn i arhitekturu Sveučilišta Aalto. Svoj prvi roman Moja mačka Jugoslavija (Kissani Jugoslavia) objavio je 2014. i za njega iste godine dobio nagradu Helsingin Sanomat, najvažnije finsko književno priznanje za najbolji debitantski roman. Za drugi roman, Tiranan sydän (2016.), dodijeljena mu je književna nagrada Toisinkoinen. Za svoj posljednji roman, Bolla (2019.), dobio je najprestižniju finsku književnu nagradu Finlandia, postavši njezin najmlađi dobitnik.

 

O prevoditelju

Boris Vidović rođen je 1961. u Zagrebu, a gotovo polovi¬cu svojeg životnog vijeka proveo je u Finskoj. Diplomirao je kom¬parativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagre¬bu te je magistrirao književnost na Sveučilištu u Helsinkiju. Pre¬vodio je s engleskoga i talijansko¬ga, a trenutačno prevodi uglavnom s finskog jezika.
Među njegovim su važnijim prijevodima u posljednjih desetak godina: Arto Paasilinna, Dražesno kolektivno samo¬ubojstvo (Hurmaava joukkoitsemurha, 2007.), Kari Hotaka¬inen, Srčani udari (Sydänkohtauksia, 2008.), Sofi Oksanen, Čišćenje (Puhdistus, 2011.), Kari Hotakainen, Riječ božja (Jumalan sana, 2014.) i Sofi Oksanen, Kad su golubice nestale (Kun kyyhkyset katosivat, 2015.).

Mjesečev kamen: Dječak koji to nikad nije bio

Mjesečev kamen – Dječak koji nikad nije postojao – Sjón

 

Godina je 1918. Završio je Prvi svjetski rat, Island je stekao nezavisnost, a putničkim brodom iz Danske u ovu otočnu zemlju stigla je španjolska gripa. Velika erupcija vulkana Katla izazvala je mikroklimatsku krizu. Island je doživio najhladniju zimu u svojoj povijesti, a u opustjelom Reykjavíku tih se studenih dana čulo samo zavijanje sirena bolničkih kola i smrtni hropci oboljelih. Zemljom su zavladali neimaština, glad i bolest, a društveni život Reykjavíka sveo se na odlaske u jedina dva gradska kina. Ovo je priča o najvećoj pandemiji u povijesti iz perspektive jednog dječaka, prognanog iz vlastita tijela i društva.

Glavni junak romana šesnaestogodišnji je Máni Steinn, gay mladić koji živi u društvu u kojem je homoseksualnost neprihvatljiva. Máni obožava filmove i svakodnevno odlazi u kino, jer tamo je siguran i skriven od ostatka svijeta. U teškim poratnim vremenima koja su snašla Reykjavík, on se bori s odlukom treba li se povući u imaginarni svijet filma ili uključiti u društvo koje ga je tako okrutno odbacilo. Dok se ljudi zatvaraju u kuće u strahu od pošasti, Máni se najzad osjeća slobodno. Priključuje se borbi protiv pandemije i nesebično pomaže svojim sugrađanima.

With his wondrous storytelling ability, Sjón weaves a story about life and death, reality and imagination, secrets and discoveries, outcasts and those who do not fit in, rejection and togetherness.

Moonstone osvojio je najprestižnije islandske književne nagrade i preveden je na 19 jezika. Godine 2023. Sjón je dobio uglednu Nordijsku nagradu za književnost koju dodjeljuje Švedska akademija.

„Ovo je djelo savršena književna minijatura, poput dijamanta, u kojem je

svaki odlomak precizno izbrušen, svaka rečenica pomno ispolirana.“

THE GUARDIAN

O autoru

Sjón (Sigurjón Birgir Sigurðsson) rođen je u Reyk­javiku 1962. Jedan je od osni­vača Meduze, grupe neona­drealista koja je imala veliki utjecaj na umjetnički život Reykjavika. Objavio je sedam romana i devet zbirki poezije, a istaknuo se i kao autor dra­ma, libreta i knjiga za djecu. Djela su mu prevedena na trideset i pet jezika.

Za svoj peti roman Plava lisica 2005. osvojio je Književnu nagradu Nordijskog vijeća, najviše priznanje koje se dodje­ljuje piscima nordijskih zemalja, a knjiga je objavljena u 33 zemlje. Velik međunarodni uspjeh i pohvale kritike doživjeli su i njegovi romani Argóarflísin (Muza koja šapće, 2005.) i Rökkurbysnir (Iz usta kita, 2008.), a roman Mjesečev kamen: dječak koji nikad nije postojao (2013.) osvojio je sve najvažnije književne nagrade na Islandu i preveden je na 19 jezika.

Sjón je aktivan sudionik islandske likovne i glazbene scene. Autor je teksta mnogih pjesama islandske pjevačice Björk, a za stihove pjesme iz filma ”Ples u tami“ Larsa von Triera nominiran je za Oscara.

Suautor je scenarija za film Janje (Lamb, 2021.), za koji je 2022. dobio Filmsku nagradu Nordijskog vijeća i tako postao jedini dobitnik te važne nagrade u dvije kategorije, književ­noj i filmskoj. Jedan je od scenarista uspješnog epskog trilera Sjevernjak (The Northman, 2022.).

Godine 2023. Sjón je od Švedske akademije dobio veliko priznanje za svoj rad i ukupan doprinos književnosti, Nor­dijsku nagradu za književnost. Ta je nagrada poznata i kao ”mali Nobel“.

O prevoditeljici

Tatjana Latinović rođena je u Osijeku, a od 1994. godine živi u Reykjaviku na Islandu. Studirala je engleski i njemački jezik i književnost u Hrvatskoj, a islandski jezik i književnost na Islandu. Bavi se pitanjima intelektualnog vla­sništva i članica je raznih insti­tucija, poput Islandskog ureda za transfer tehnologije. Također djeluje kao aktivistica za ljudska prava, s fokusom na imigrantska i rodna pitanja. Suosnivačica je organizacije W.O.M.E.N. in Iceland, prve nevladine organizacije koja predstavlja žene imigrantice na Islandu. Također je dugo godina predsjedavala Vijećem za imigraciju u Ministarstvu socijalne skrbi Republike Island. U svibnju 2019. izabrana je za predsjednicu Organizacije za ženska prava na Islandu, osnovane 1907. godine. Za svoj rad odlikovana je ordenom predsjednika Islanda 2019. godine.

Njezin prvi prijevod s islandskog objavljen je 2005. go­dine i otad je s islandskog na hrvatski i srpski jezik preve­la petnaest naslova, među ostalim, zbirku pjesama Polarni cirkus – Sigurbjörg Þrastardóttir, romane Plava lisica Mje­sečev kamen: dječak koji nikad nije postojao – Sjón, Svemirski anđeli – Einar Már Guðmundsson i Hotel Tišina – Auður Ava Ólafsdóttir.

Sjećanje vode

Sjećanje vode – Emmi Itäranta

After the Century of Dusk, the world is no longer as we know it. Storms have torn apart continents, polar ice caps have melted, and the Chinese New Qian rules over Scandinavia. Following ecological catastrophes caused by oil wars, the most precious resource is water – and water crime is punished by death. In this post-technological world, seventeen-year-old Noria Kaitio becomes a tea master - an esteemed position that carries great responsibility and comes with a well-guarded secret: knowledge of the sources of fresh water. However, when the Kaitio family falls apart, Noria must decide whether to follow the mysterious path of her ancestors or embark on a forbidden exploration of the Lost Lands with her only friend, Sanja.

U svojem prvom romanu, Sjećanje vode, finska spisateljica Emmi Itäranta govori o svijetu koji je nastao kao posljedica naših krivih izbora. To čini maštovito, ali promišljeno, lirski, ali i kao opomenu. Pripovijedajući na uzbudljivi način o budućnosti koju iz svoje perspektive teško možemo zamisliti, ova distopija već je osvojila čitatelje svojim prijevodima na više od dvadeset svjetskih jezika.

Itäranta se izdvaja svojim odbijanjem konvencionalnih zapleta i diskretnim, ali zanimljivim likovima. Ovo je djelo varljivo smireno promišljanje svijeta koji je završio u prahu i pepelu, no svejedno u njemu klija nada. – PUBLISHERS WEEKLY

Poetičan i melankoličan prvijenac. – THE GUARDIAN

Autorica:

Emmi Itäranta (r. 1976.) finska je spisateljica koja stvara na finskom i engleskom jeziku. Njezini su romani okarakterizirani kao liričke distopije s jakom ekološkom podlogom. Njezin prvijenac Sjećanje vode (2014.) preveden je na više od dvadeset jezika i poslužio je kao predložak za film. Ovaj roman ušao je u najuži izbor za nagrade Philip K. Dick, Arthur C. Clarke i Golden Tentacle Award te bio među finalistima Premio Salerno Libro d’Europa.

Objavila je još dva romana: The Weaver (američki naslov) / The City of Woven Streets (engleski naslov) i The Moonday (2020.).

Emmi Itäranta živjela je u Ujedinjenom Kraljevstvu 14 godina prije povratka u Finsku 2021. Živi u finskom gradu Tampereu te i dalje piše na oba jezika.

Prevoditeljica:

Kristina Špehar-Vuković rođena je 1981. godine u Zadru u hrvatsko-finskoj obitelji. Diplomirala je njemački jezik i književnost i ruski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru te radi kao učiteljica njemačkog jezika u osnovnoj školi. U slobodno vrijeme s finskog jezika prevodi dokumente, kulinarske emisije, filmove, dokumentarce i ostale vrste tekstova. Odnedavno prevodi i knjige. Njezini dosad objavljeni prijevodi s finskog jezika su: Ari Turunen, Markus Partanen, Ulkokultaisen käytöksen kirja eli eurooppalaisten tapojen tarina (Ljubim ruke, milostiva, 2018.), Ari Turunen, Mulkerot – Patsaalle korotettujen suurmiesten elämäkertoja (Gadovi, biografije velikana izlivenih u kipove, 2021.), Olli Jalonen, Taivaanpallo (Nebeski svod, 2021.), Sofi Oksanen, Koirapuisto (Pseći park, 2022.).

Moving horizon

Pomični horizont – Daniele Del Giudice

Svaki kontinent ima svoju književnost, mitove i sjećanja iz kojih nastaju priče – Antarktika nije iznimka, tvrdi suvremeni talijanski pisac Daniele Del Giudice u svojem djelu Moving horizon, dobitniku Nagrade Europske unije za književnost.

Posjete tom najjužnijem dijelu Zemlje – i one stvarne i one izmaštane, on bilježi pomnošću kroničara i srcem pisca, ispreplećući svoje putovanje Antarktikom u doba pada Berlinskog zida sa zapisima istraživača s kraja 19. stoljeća, posljednjim pravim i velikim pustolovnim pričama, koje su uz povijesnu važnost nadahnute snažnom strastvenošću i tajnovitošću. Moving horizon, žanrovski i roman i putopis i kronika, dirljiva je oda snazi prirode surovih ledenih prostranstava koja već više od stotinu godina gube bitku s napretkom čovječanstva.

Antarktika Danielea Del Giudicea tako postaje veliko i tužno zrcalo suvremenoga svijeta, no njezina nestvarna ljepota zavodi nas i mami u polarna prostranstva stopama pustolova, moreplovaca i ledolomaca.

O autoru

Daniele Del Giudice rodio se 1949. u Rimu. Prvi roman, Lo stadio di Wim­bledon, objavio je 1983., a potom je napisao Atlante oc­cidentale (1985.), Nel museo di Reims (1988.), Staccando l‘ombra da terra (1994.), Ma­nia (1997.), I-Tigi. Canto per Ustica (2001. i 2009., s Marcom Paolinijem), Orizzonte mo­bile (2009.), In questa luce (2013.) i I racconti (2016.). Prije Pomičnog horizonta u hrvatskom su prijevodu objavljena nje­gova djela Wimbledonski stadion Brodolom sa slikom. Dobit­nik je brojnih nagrada: uz Europsku nagradu za književnost koju je dobio 2009. za Moving horizon, to su Nagrada grada Viareggia, Nagrada Bagutta, Nagrada Feltrinelli koju dodje­ljuje Accademia dei Lincei te Nagrada Fondacije Il Campiello. Uz romane, Del Giudice je objavio eseje o Italu Svevu, Tho­masu Bernhardtu, Robertu L. Stevensonu i Primu Leviju, a dugi niz godina radio je kao novinar i predavao dramsku književnost na venecijanskom sveučilištu IUAV. Preminuo je u 2021. u Veneciji.

O prevoditeljici

Snježana Husić was born in Zagreb in 1969, where she graduated with a degree in comparative literature and Italian language and literature. After perfecting her craft at Scuola Normale Superiore in Pisa, she got her doctorate at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb, where she spent 22 years teaching Italian literature and literary translation. She has translated more than 50 books from English and Italian languages. She is a two-time winner of the “Josip Tabak” Award given by the Society of Croatian Literary Translators.

Homecoming

Povratak kući – Anna Enquist

Roman o ženi pomorca i istraživača Jamesa Cooka; o ljubavi i smrti, o žalovanju i ustrajnosti volje

U romanu Homecoming nizozemska spisateljica Anna Enquist povijesne događaje upleće u priču o obitelji pomorca i istraživača Jamesa Cooka, ispripovijedanu iz perspektive njegove supruge Elizabeth Batts. Iza vrhunskih postignuća i slave kapetana Cooka u drugoj polovici 18. stoljeća otkriva se slojevit i traumama obilježen, ali nevjerojatno borben život njegove supruge, čiju svakodnevicu, kao i svake žene pomorca, obilježavaju iščekivanje vijesti i čekanje povratka. Kroz bogat unutarnji život junakinje i njezina stalna preispitivanja sagledavamo i intimni svijet Jamesa Cooka, koji se pokazuje u svojoj ranjivosti, ali kojega se ujedno oslobađa njegove povijesne nedodirljivosti.

The story begins with the early shared years of Elizabeth and James Cook, offering a warm and dynamic portrayal of the lives of their six children – some of whom die in their early years, with none outliving their mother – providing depth and breadth to human existence that is often reduced to a few lines in history. Witnessing the deaths of her loved ones, Elizabeth had to rediscover herself countless times and find a reason to continue living. Thus, her story becomes a different kind of exploration, delving into the core of human existence and survival. Thanks to this emancipated, intelligent, and brave heroine, we enter history more deeply and passionately than even the most diligent historians or chroniclers of that era could provide. Lives in the novel span between the gardens along the river Thames and the vastness of the ocean, with each approach to the shore, even one yet to be charted on the map, being a kind of return home.

In this novel, Anna Enquist brilliantly depicts the psychological portrait of Elizabeth Batts, a strong and independent woman ahead of her time..

 

Najbolji, najopsežniji i najdirljiviji roman Anne Enquist.“

NRC HANDELSBLAD

 

O autorici

Anna Enquist (1945.) jedna je od najuglednijih nizozemskih spisateljica. Studirala je klavir na Glazbenoj akademiji u Haagu i psihologiju u Leidenu. Godine 1991., dok je radila kao psihoanalitičarka, objavila je zbirku pjesama Solatenliederen (Vojničke pjesme), za koju je dobila nagradu C. Buddingh za najbolji pjesnički prvijenac. Od tada se uglavnom posvećuje pisanju. Njezina prva dva prozna djela, Het meesterstuk (Remek-djelo, 1995.) i Het geheim (Tajna, 1997.) psihološki su romani u kojima klasična glazba ima središnju ulogu. Godine 2005. objavljuje veliki povijesni roman De thuiskomst (Povratak kući), koji opisuje život Elizabeth Batts, žene Jamesa Cooka. Za taj roman dobila je francusku nagradu Prix du Livre Corderie Royale-Hermione. U svojim romanima često spaja područja psihologije i klasične glazbe na posebno uzbudljiv način, što joj je dijelom priskrbilo široku publiku, kako u Nizozemskoj tako i izvan nje.

O prevoditelju

Radovan Lučić  was born in 1963 in Zagreb. As a twenty-two-year-old, he left his homeland to try his luck in the Netherlands. In 1995, he earned a master's degree in Slavic Studies at the University of Amsterdam. In addition to regular translation activities, he is involved in applied linguistics, primarily lexicography. He is the author of the Croatian-Dutch Dictionary (Pegasus, Amsterdam, 2013; Dominović, Zagreb, 2014). He has translated works by Dutch and Flemish authors such as Willem Frederik Hermans, Cees Nooteboom, Annie M. G. Schmidt, Ilja Leonard Pfeijffer, Dimitri Verhulst, Geert Mak, and others. He works as an assistant professor of the Croatian language at the University of Amsterdam. In his free time, he plays the cimbalom.