O projektu

Projekt „Književnost i svijet koji se mijenja“, koji izdavač V.B.Z. provodi pod pokroviteljstvom programa Kreativna Europa Europske unije, obuhvaća objavljivanje i promoviranje deset visokokvalitetnih romana i stripova europskih i hrvatskih autora. Projekt je tematski podijeljen na dvije glavne okosnice: KNJIŽEVNOST PIŠE ZELENO i KNJIŽEVNOST KOJA UKLJUČUJE. Jedan od ciljeva projekta promocija je hrvatske književnosti u inozemstvu pa će u okviru projekta V.B.Z. nastaviti dobru praksu, već započetu prijašnjom suradnjom s Kreativnom Europom, i objaviti dva hrvatska romana na stranim tržištima u suradnji s britanskim izdavačem Istros Books i talijansko-austrijskim Folio Verlagom.

U ovim nesigurnim vremenima pandemije, rata, klimatskih promjena, ekonomskih potresa, obeshrabrujućih izvješća o (ne)ravnopravnosti spolova ili statusa LGBT zajednice u Republici Hrvatskoj, odlučili smo objaviti knjige koje progovaraju o ovim gorućim pitanjima današnjega svijeta i naše zemlje.

Svih deset književnih djela uključenih u projekt problematiziraju neke od prioritetnih pitanja Europske unije (teme krize okoliša, raznolikosti i inkluzije te rodne ravnopravnosti). Prevode se nagrađivana literarna djela i stripovi, a izbor autora odražava sveukupnu temu rodne ravnoteže. Projektom se želi povećati vidljivost prevoditelja čija se imena nalaze na samoj naslovnici knjige, a prevoditelji sudjeluju i u promocijama i ostalim promotivnim aktivnostima.

Jedna od glavnih promotivnih platformi projekta književni je festival Vrisak na kojem gostuju autori i prevoditelji iz projekta. Posebna pozornost posvetit će se digitalnoj promociji: promocije će se prenositi uživo na društvenim mrežama i promovirati putem podcasta. Kako bi se naglasila važnost ekološke osviještenosti i povećala prepoznatljivost projekta i njegove poruke, knjige se tiskaju na ekološki prihvatljivom papiru.

KNJIŽEVNOST PIŠE ZELENO

Tri knjige tematski se izravno bave ekološkim temama i postavljaju važna pitanja o posljedicama klimatskih promjenama. Kultni francuski postapokaliptični grafički roman SNJEGOLOMAC, objavljen 1980-ih, prikazuje Zemlju u budućnosti kao smrznutu pustoš i njezino preostalo stanovništvo koje putuje vlakom. Čak i među preživjelima postoji društvena hijerarhija: oni bogati putuju udobno u prednjim vagonima, dok su ostali, u nehumanim uvjetima, nagurani u stražnjem dijela vlaka. Autor teksta Benjamin Legrand gostovao je na festivalu Vrisak u Rijeci 2022. godine te smo iz prve ruke mogli saznati više o važnosti ovoga stripa i njegove hvaljene holivudske ekranizacije.

Roman POMIČNI HORIZONT talijanskog autora Danielea Del Giudicea, dobitnik je Nagrade Europske unije za književnost.Oda je to Antarktici, posljednjoj „terri incogniti“ na planetu. Knjiga čitatelja uvlači u gotovo nadrealni krajolik koji naizgled objedinjuje sve što postoji, koji je početak i kraj svega – jer to je netaknuta Priroda.

SJEĆANJE VODE, nagrađivani roman finske autorice Emmi Itäranta, djelo je spekulativne eko-fikcije. To je jedan od najutjecajnijih romana za mlade iz područja klimatske fikcije objavljenih u ovom stoljeću i postavlja pitanja o odrastanju u svijetu budućnosti promijenjenom klimatskom krizom u kojem više nema vode.

KNJIŽEVNOST KOJA UKLJUČUJE

Nekoliko knjiga iz projekta progovara o mentalnom zdravlju mladih, različitosti, uključivosti te krizama u društvu izazvanim izvanrednim situacijama poput pandemija.

Švedski grafički roman ČUDAKINJA Moe Romanove, dobitnik ugledne Eisnerove nagrade za strip, prikazuje mladu djevojku koja na aplikaciji Tinder upoznaje starijeg slavnog muškarca. Strip otvara pitanja o zlostavljanju mladih na društvenim mrežama te otvoreno prikazuje borbu jedne djevojke s napadima panike i tjeskobe. Autorica i prevoditeljica Željka Černok 2022. godine gostovale su na festivalu Vrisak i govorile o svojim iskustvima rada na ovom stripu koji bez cenzure progovara o problemima mladih danas.

Roman BOLLA Pajtima Statovcija, finskog autora porijeklom s Kosova i jednog od najcjenjenijih suvremenih europskih autora mlađe generacije, dobitnik je Finlandije, najprestižnije književne nagrade u Finskoj. On prikazuje dvojicu muškaraca koje se bore s prihvaćanjem svojeg seksualnog identiteta i podjela zbog nacionalne pripadnosti u patrijarhalnoj zajednici Kosova, zahvaćenoj ratom između njihovih dviju nacija: albanske i srpske.

Roman POVRATAK KUĆI nizozemske autorice Anne Enquist priča je o tragičnom životu supruge kapetana Jamesa Cooka i prikazuje neovisnu ženu ispred svog vremena. Istovremeno, roman otvara rasprave o nasljeđu kapetana Cooka kao istraživača i kolonizatora te o zajedničkom europskom nasljeđu u tom kontekstu, senzibilizirajući čitatelje za ovu kompleksnu temu o kojoj se u Hrvatskoj malo zna i govori.

Distopijski roman USTANOVA švedske autorice Ninni Holmqvist zamišlja društvo u kojem se žene starije od pedeset i muškarce od šezdeset godina, koji su samci, bez djece i rade u neisplativim granama industrije, šalje u zajednicu „nepotrebnih“ stanovnika zvanu „Ustanova“. Ova istodobno zastrašujuća i dirljiva knjiga otvara pitanja o okrutnosti društva prerušenoj u brigu o svojim stanovnicima, sve u skladu sa zakonima „demokracije“ i kapitala.

Nekoliko romana iz projekta tematski se izravno ili neizravno dotiče pandemije.

Roman SINE, IDEMO KUĆI Ivice Prtenjače, dobitnik Nagrade V.B.Z.-a za najbolji roman 2021. godine, bit će preveden na engleski jezik i objavljen u Velikoj Britaniji. Priča je smještena u prvo pandemijsko proljeće i prati borbu sina za svog teško bolesnog oca. To je emotivna pripovijest o jednom malom čovjeku, roman koji pita možemo li ikada biti spremni suočiti se sa smrću voljenih.

DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE Drage Glamuzine bit će preveden na njemački jezik. Drugi zakon termodinamike u fizici upućuje na to da svi prirodni sustavi teže entropiji, odnosno kaosu sustava. U ovom romanu nisu u pitanju zakoni fizike, već životi protagonista koje autor potpuno ogoljuje. Kao i u „Dekameronu“, protagonisti romana okupili su se te iznose svoje intimne ispovijesti. Ljubav je središnja točka za sve – strastvena, partnerska, prijateljska, požuda – jer ljubav je izvor života, antipod smrti – kojom smo toliko bili okruženi u ovoj pandemiji.

MJESEČEV KAMEN: DJEČAK KOJI TO NIKAD NIJE BIO islandskog pisca Sjóna priča je o Reykjaviku 1918. godine zahvaćenom pandemijom španjolske gripe i gay mladiću Mániju u vrijeme kada je biti gay bilo nezamislivo. Jedno od važnih pitanja koje romana otvara jest da društveni prezir i odbacivanje onih koji su drugačiji mogu biti opasni i smrtonosni kao i sam biološki virus.

U nekoliko godina svijet i naši životi naglo su se promijenili. Pitanje je možemo li i znamo li se nositi sa svim promjenama, okrenuti ih u svoju korist i ući u jedan bolji, pravedniji svijet. Dobra književnost, koja otvara pitanja i potiče rasprave, u tome će nam zasigurno pomoći. I zato je nastao ovaj projekt i zato vjerujemo u njega.

Naslovi